Na popisu deset znamenitosti koje treba posjetiti pri turističkom razgledu grada Zagreba je i Zagrebačka uspinjača. Zagrebačka „Stara dama“ kako joj tepaju, pravi je simbol Zagreba. Kao i većina noviteta u ovom gradu, kod dijela građanstva najava gradnje uspinjače je u to vrijeme izazvala revolt.
Ispod kule Lotrščak još prije doba uspinjače, postojao je puteljak koji je uređen u zmijoliki put još u 18. stoljeću. Poznati urbanista Milan Lenuci na tom mjestu je izgradio drvene stube na željeznoj konstrukciji i to do nešto više od pola brijega. D. W. Kleina, inače Osiječkog građevinskog poduzetnika koji je imao poslovnog duha, privukao je puteljak kojim su se uspinjali ljudi prema Gornjem gradu i spuštali.
Klein je te 1888. godine počeo zapisivati i brojati frekventnost pješačkog prometa. Nakon toga je procijenio da bi na mjestu glavnog stubišta, mogao izgraditi uspinjaču i to po uzoru uspinjača u Zurich-u i Budimpešti. Ovaj poduzetnik je 6. listopada podnio molbu za građevinsku dozvolu Gradskom poglavarstvu grada Zagreba. Prijedlog gospodina Kleina Gradsko poglavarstvo odmah prihvata i u roku dva dana mu izdaje građevinsku dozvolu.
Radovi na izgradnji Zagrebačke uspinjače, započeli su 6. svibnja 1889. godine. Prva uspješna testna probna vožnja uspinjače, odvila se 14. ožujka 1890. godine. Bez posebne svečanosti uspinjača na parni pogon je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine. Tog dana su na otvaranje uspinjače pohrlile stotine Zagrepčana, koji su svojim očima željeli vidjeti: „Kaj to bu“. Ali… dugo je trebalo, dok se prvi hrabri putnik nije odvažio, ušao u vagon uspinjače i odvezao se do „Gričke gorice“.
Putničke kabine bile su razdijeljene na tri dijela i to čeoni dijelovi kabina s pogledom na Ilicu i Grič bile su prvi razred, a zbog lošijeg vidika sredina uspinjače bila je drugi razred. I tek 23. travnja 1893. godine, bila je upriličena trajna vožnja „Stare dame“. Uspinjača na parni pogon je često imala kvarove na pogonskom dijelu te su putnici ponekad morali izaći van da je poguraju. Zbog čestih kvarova, Zagrepčani su uspinjaču od milja nazivali „Zapinjačom“.
Ovo atraktivno prijevozno sredstvo nakon četvorogodišnjega razdoblja koncesije po ugovoru, prelazi u vlasništvo grada Zagreba. Parni pogon koji je bio neracionalan, zamijenjen je 1934. godine električnim. U to vrijeme se radilo o najstarijoj izvornoj uspinjači na svijetu i to sa drvenim zupčanicima, što je bila prava rijetkost. Kompletan dio konstrukcije je trebalo ukloniti, a samo je besprijekorno bio sačuvan zidani vijadukt. Službeni konzervatori i poznate arhitekte su 1973. godine, vjerno reproducirali prvobitnu građevinu. I onda 26. srpnja 1974. godine, nova uspinjača je puštena u pogon.
Jedna od glavnih zagrebačkih znamenitosti, uspinjača je do danas zadržala u cijelosti svoju prvobitnu građevnu konstrukciju, većinu tehničkih svojstava, kao i vanjski izgled. Zagrebačka uspinjača koja je namijenjena javnom prometu, ujedno je i najkraća žičana željeznica na svijetu. Trasa uspinjače je duga 66 metara i vožnja „Stare dame“ od Donjeg do Gornjeg grada, traje samo 64 sekunde.
Uspinjača se smatra najsigurnijim prijevoznim sredstvom ne samo u nas, jer nije imala niti jednu nesreću ili stradalog putnika u toku jednog stoljeća. Postala je nezaobilazna turistička atrakcija grada Zagreba, iako to nije bila prvotna namjena. Zagrebačka uspinjača je ujedno i najstarije prijevozno sredstvo organiziranog prijevoza putnika u Zagrebu.
tekst: Hedonist magazin
photo: Pixabay ; Goran Vodopic
Sponzor teksta
Tende Sjena d.o.o.
Zadarska 77
1000 Zagreb-Hrvatska
tel: +385 98/ 771-541
e-mail: info@tende.hr
www.tende.hr
