Krinolina (franc. crinoline< tal. crinolino, od crino: struna + lino: lan) je isprva bila kruta tkanina s utkanim strunama koja je u 18. st. služila za učvršćivanje ovratnika, a polovicom 19. st. za ženske podsuknje. Poslije je krinolinom nazvana široka i duga zvonolika ženska suknja od svile, koja je ušla u modu u Francuskoj oko 1840. Krinolina se nosila nad nekoliko podsuknji oko 1850., poslije su ju pridržavali metalni obruči; najširi opseg (6 do 8 m) imala je oko 1860 (»drugi rokoko«), a nosila se otprilike do 1870.
1856. godine izumljena je čelična krinolina u Parizu koja je bila vrlo praktična. Žene su od tada morale nositi samo jednu ili dvije podsuknje na krinolinu, a ne bezbroj platnenih podsuknji koje nisu mogle održati željeni volumen. Međutim, krinolina je bila nepraktična kada je zapuhao vjetar ili kada bi žena izgubila ravnotežu: zato su žene počele nositi duge gaće i njima štitile svoje dostojanstvo u slučaju navedenih nezgoda. Krinolina je također bila prva potpora suknji koju su nosile žene svih slojeva; bila je dostupna svima:od sobarica, preko ljubavnica pa do žena iz visokog društva.
Zanimljivo, u Viktorijansko doba, osim što su bile utegnute u korzete, žene su nakon oblačenja lijepih haljina s njima uranjale u vodu, kako bi odjeća što više prianjala uz njihova tijela nakon izlaska iz kuće. Ovaj je „trend“ bio uzrok oboljenja od gripe i upale pluća zbog čega su mlade djevojke često i umirale.
( Viktorijanskim dobom u povijesti smatra se razdoblje koje je kraljica Viktorija provela na britanskom tronu, 1837.-1901.g. )
Međutim, krinoline su imale još jednu veliku manu, a to je bila njihova laka zapaljivost. Procjenjuje se da je tijekom kasnih 50tih do kasnih 60tih godina 19.stoljeća u Engleskoj čak 3000 žena umrlo od neke vrste požara povezanih s krinolinom.
Najveća katastrofa desila se 8.12.1863. kada je izbio veliki požar u crkvi u Santiagu u Čileu, prilikom kojeg je umrlo između dvije i tri tisuće ljudi. Službeno izvješće kao uzrok navodi upravo preveliki broj lako zapaljivih materija od kojih su bile napravljene ženske krinoline.
Pored požara, krinoline su izazivale i drugu vrstu nesreća kao na primjer kada bi se uvukle ispod nečijih nogu, umotale u kotače kočije ili bi pak bile ponesene vjetrom onemogućavajući osobe koje ih nose ili pak prolaznike da vide put ispred sebe.
Kako bi se smanjio broj nezgoda uslijed nošenja krinolina, donijet je i zakon kojim je radnicama bilo zabranjeno nositi ovakvu vrstu odjeće, kao i odredba da se prostor mora posebno urediti ukoliko se očekuje previše dama koje su obučene u ove ekstravagantne haljine.
Eto, znači, usprkos svom atraktivnom izgledu, nije bilo lako ni jednostavno biti dama u krinolini. Zapamtimo to kad idući put sretnemo dame u tim haljinama.
Mario Borovec
Trakošćan-Hrvatska
