HPromo

Dvorac Trakošćan: biser kulture, povijesti i arhitekture jugoistočne Europe

Polako privodeći kraju bogatu i uspješnu vojničku karijeru u kojoj je “dogurao“ do čina podmaršala austrijske vojske, krajem petog desetljeća vlastitog života, pomalo umoran od ratovanja, vojne stege, autoriteta i “automatiziranog“ načina života, Juraj VI. Drašković polako je shvatio da je došlo vrijeme da se posveti samom sebi i počne uživati u životu na način na koji do tad nije imao prilike.

Bila je to sama sredina 19.stoljeća, vrijeme sve intenzivnijeg građanskog života, počeci razdoblja koji će dovesti do ove užurbanosti danas, kad jednostavno nemamo vremena ni za kakav hedonizam i uživanje ako se za nj ne izborimo. Juraj nije htio biti dio toga i upasti u tu kolotečinu… 1850.godine, nakon par godina promišljanja i traženja odvažnosti, napokon se odlučuje potražiti kupca za tri svoja značajna posjeda (jedan od njih je bio i dotadašnji “Hrvatski Versailles“), te ih nalazi u tadašnjem imućnom austrijskom ministru financija, Brucku.

Dobivši u ono vrijeme velikih milijun mađarskih forinti za dvorac Klenovnik, jednu zgradu u Varaždinu te kuriju Čalinec, kompletan taj iznos ulaže u obnovu jedne ruševine, srednjovjekovnog burga koji je nakon 6 stoljeća svog postojanja izgubio svoju funkciju i iz dana u dan sve više tonuo u zaborav, urušavajući se pod teretom vremena i nebrige. Taj burg danas se zove dvorac Trakošćan i predstavlja najljepši dvorac jugoistočne Europe…


Obnova i “spašavanje“ Trakošćana, odvijalo se u 50-im godina 19. stoljeća u nekoliko faza; ali ne samo obnova burga, jer kakva bi to građevina bila bez prikladna okoliša, već i uređivanje cjelokupna parka oko njega, šume, perivoja… A naposljetku, padne na um podmaršalu ideja i da “potopi“ dolinu ispod burga: stvoreno je umjetno jezero koje od tada daje poseban čar i ljepotu toj simbiozi prirode i ljudske građevinske intervencije. Da li je sve to bilo uspješno? Pa 1939.godine povjesničar Gjuro Szabo zapisa:

“Ne znam, da li sam se u ikojem našem parku, a vidio sam ih mnogo vrlo lijepih od kojih danas mnogi ni ne postoje, osjećao sretnijim nego u Trakošćanskom i to ne samo prvi put kad me očarao, već svagda, kad bih tamo došao. Ovaj veliki i vječni sklad između parka, jezera, potoka Bednje, okolnih brda i te, neistinske gradine tako je neobičan, da sam uvjeren, da bi se tu onaj nesretni kralj sanjar Ljudevit Bavarski prije smirio no u svom sličnom Neuschwansteinu kojem fali svaki duh prošlosti”.

Danas je Trakošćan kulturno dobro, zaštićena povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park šume s jezerom. Spomenik je nulte kategorije Republike Hrvatske, dio hrvatske kulturne i povijesne baštine, pod nadležnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Cijela unutrašnjost dvorca u funkciji je muzeja i kao takva otvorena posjetiteljima svaki dan u godini, 9-20 sati u ljetnom razdoblju, te im pruža uvid u način života hrvatskog plemstva 19. stoljeća kroz izloženi i sačuvan originalan inventar tog razdoblja.

Mario Borovec, Dvor Trakošćan

www.trakoscan.hr,

www.facebook.com/TrakoscanDvorac/

Podelite s prijateljima

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *